đungla na asfaltu

četvrtak, 29.06.2006.

Još jedan pakleni dan

Ajme ljudi koja vrucina, pa ovo nije više za živit a ja još klimu neman ,dolazi tek u utorak. Kad stigne necu se micat od nje !
Bila san jutros do bolnice i uzele prija i ja kavu iz automata, sile mi u hladovinu blizu onog glavnog ulaza od firula, tamo di su odjeli. Nešto se mi zapricali kad odjednom neka strka i vika, odjednom nahrupila gomila ljudi a neko je viknuo :pada, pada ! Kad sam okrenula glavu imala san šta i vidit -postariji čovik visi ispod provalije a žene ga drže za ruke i pokušavaju dignut. Naišli su i neki muškarci pa su ga hajde uspjeli maknut od provalije ali je valjda u padu lupio glavom pa je bilo i malo krvi. Neko je u međuvremenu otišao po doktora kojeg još nije bilo, povirim ja malo unutra da vidim jel stiže više taj doktor a kad ono iz daljine gega se on s noge na nogu. Polegli su ga na nosila i unili u bolnicu. Smiješno je bilo to što je relativno dugo trebalo doktoru da stigne s obzirom da se sve odvijalo ispred bolnice a i ljudi su vec poceli vikat :zovi hitnu, zovi 94 !
Mislim da je na kraju ipak sve prošlo dobro (nisam 100% sigurna al se toplo nadam da je sve u redu), vjerojatno zbog ovih paklenih vrucina čovjeku došlo loše i srušio se al je imao nesrecu što je stajao kraj te provalije pa je moglo bit puno puno gore. Nas dvi smo se pokupile pošto je vec dovoljno promatrača bilo sa strane pa bolje da je manja gužva. To mi nikako nije jasno u tim situacijama, u roku od sekunde se skupi toliko ljudi da je to prosto za nevirovat , em otežavaju posao doktorima i oduzimaju kisik pacijentu.
Al eto što da kažem ,sve je dobro što se dobro svrši !

- 11:36 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 27.06.2006.

Mačak Gibo


- 19:52 - Komentari (2) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 26.06.2006.

Latinica

Gledala sam na kratko današnju Latinicu al nisam mogla dugo jer ako nešto ne podnosim to su nasilnici, sileđije i njima slični. Muškarci koji zlostavljaju svoje žene ili djecu na bilo koji način su ništa doli kukavice koje nisu sposobne za život, koji nisu zaslužili život. U Latinici jedan momak- čovjek, muškarac koji danas ima svoju obitelj priča o svom djetinstvu i životu sa ocem koji je tukao njega, brata mu i majku a na kraju je tu jadnu ženu i ubio sa više uboda nožem -čini mi se da je rečeno sa 12 ili možda više. Taj monstrum je dobio 13 godina zatvora ali je nedavno pomilovan od strane predsjednika Mesića i to mislim nakon 4 godine zatvora i sada se slobodno krece i živi u kuci u kojoj je živio sa svojom obitelji dok je njegov sin praktički prisiljen da se iseli i da se skriva od njega iz razloga što mu prijeti, a poznato je i dokazano da je vec ubio na najgori moguci nacin. I da spomenem još našu predivnu i učinkovitu policiju koja uvijek "reagira i djeluje što je brže moguce" . Međutim nisu oni tu jedini krivi, krivi su i naši zakoni i sudovi koji oslobađaju ubojice, pedofile, silovatelje i razne druge kojima je mjesto što dalje od ljudi.
Ubijena žena je nekoliko puta prijavljivala i tražila pomoc ali je nije dobila, savjetovali su joj da sjedne i mirno porazgovara sa svojim suprugom i da ce tako riješit svoje probleme -a ti problemi su eto riješeni na nažalost tragican način . Najgore je što ovo nije jedini i zadnji slucaj -ima njih dosta iz crne kronike koju svakodnevno možemo pročitat u novinama a ko je tome kriv : društvo u kojem živimo, policija, socijalna skrb ili mnoge druge institucije koje su nadležne da zaštite i pomognu žrtvi !




PULA - Policija je danas oko 16.30 u moru na pulskom predjelu Valsalinama uhitila Branka Jurkovića (48), kojeg su u nedjelju navečer pustili iz postaje iako je slomio ruku 14-godišnjoj djevojčici i teško je ozlijedio.

Pušten je uz obrazloženje da policija tada nije imala kvalifikaciju ozljeda djevojčice koja je zadržana na liječenju u pulskoj bolnici pa je samo prekršajno prijavljen. Pokušavajući izbjeći uhićenje, on je čak pobjegao na barku, a kad je vidio policajce, skočio je u more i plutao, ali su ga oni ipak uspjeli uhititi i privesti.

Rođendansko slavlje grupe od 18 djevojčica između 13 i 15 godina u nedjelju navečer završilo je brutalnim napadom Branka Jurkovića (48) na 14-godišnjakinju (identitet poznat redakciji), koja je sa slomljenom rukom i potresom mozga završila na kirurgiji pulske Opće bolnice.

Prema priči D. Đ., majke napadnute djevojčice, one su na plaži pokraj Mornara na Valsalinama slavile rođendan i zadržale se do 21.30 sati.

- Kada su se počele spremati za odlazak, primijetile su jednog čovjeka kako nedaleko od njih u jednom grmlju dira jednu curicu koja nije bila iz njihova društva. U tom su trenutku ubrzale korak i međusobno komentirale ono što su vidjele. E. Đ. je ostala zadnja u toj koloni, a muškarac je počeo trčati za njima nakon što je cura koju je prije dirao ipak uspjela pobjeći - ispričala nam je vidno uzbuđena majka napadnute djevojčice.

Prema njezinim riječima, muškarac, kojeg oni znaju po imenu Branko Jurković, uspio je njezinu kćer uhvatiti i zavrnuti joj ruku iza leđa, zatim ju je gurnuo prema zidu, u neko trnje, i snažno udario šakom u zatiljak.

- Nije uspjela ni vrisnuti, udarac je bio tako jak da su ga čule i ostale curice iz grupe koje su se već bile dosta udaljile. Nasreću, one su se počele vraćati, pa se moja kći uspjela iščupati iz napadačevih ruku i pobjeći, ali je i on pobjegao - rekla je naša sugovornica.

O cijelom je događaju obaviještena policija, a djevojčice su odmah zvale i roditelje. Djevojčica je hitno prebačena na Hitnu medicinsku pomoć, a zatim zadržana na liječenju na kirurgiji. Otac i majka napadnute ogorčeni su napadom na svoju kćer, a kako kažu, Branko Jurković i otprije je poznat po prijetnjama koje je upućivao djeci.

U Policijskoj upravi istarskoj potvrdili su nam događaj, rekavši da su Branka Jurkovića identificirali kao napadača te da će protiv njega biti podnesena prekršajna prijava redovnim putem zbog drskog ponašanja. Kako nam je rekao načelnik Ureda načelnika PU istarske Marko Petković, Branko Jurković ima prebivalište u Zagrebu, a policiji je poznat po kaznenim djelima prijetnje i krađa.

Branko Jurković policiji je rekao da su ga djevojčice izazivale dok je bio na recepciji jednog objekta na Valsalinama, odnosno da su vikale “Evo ga, pedofilčina!”, što je njega razjarilo te je krenuo za njima i na kraju teško ozlijedio 14-godišnjakinju.

Ovo je iz crne kronike Jutarnjeg lista


- 22:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 25.06.2006.

Razvoj spolnih stanica

Spolne stanice su potomci spolnih prastanica- primordijalne spolne stanice, pojavljuju se u stijenci žumanjčane vreće potkraj 3 tjedna razvoja. Ameboidnim gibanjem putuju od žumanjčane vreće prema osnovama spolnih žlijezda gdje stignu potkraj 4 ili početkom 5 tjedna.

Oogeneza

Kad dospiju u spolnu žlijezdu diferenciraju se u oogonije koje se dijele mitotski i rasporede se u nakupine okružene slojem epitelnih stanica (folikularne stanice), većina njih se dalje dijeli ali se neke diferenciraju u primarne oocite. U njima se replicira DNA i započinje profaza 1 mejotske diobe. U 5 mjesecu ukupan broj spolnih stanica doseže svoj maksimum -7000 000, tada započne i propadanje stanica te mnoge oogonije i primarne oocite postaju atretične. Ukupni broj primarnih oocita u novorođenčeta je između 700 000 i 2000 000, do početka puberteta ih preostaje 400 000, a manje od 500 ih sazrije i ovulira. Primarna oocita sa slojem folikularnih stanica koje je okružuju zove se primordijalni folikul. Sve preživjele primarne oocite ulaze u profazu 1 mejotske diobe i ostaju u njoj do puberteta, to je diploteni stadij kojeg uzrokuje inhibitor sazrijevanja oocita OMI- to je tvar koju izlučuju folikularne stanice.
Kad nastupi pubertet 5-15 primordijalnih folikula počinje sazrijevati u svakom ovarijskom ciklusu. Primarna oocita počinje rasti a folikularne stanice oko nje postaju kubične i umnažaju se te tvore višeslojni epitel i sada se zovu granuloza stanice a folikul- primarni folikul. Granuloza stanice leže na bazalnoj membrani koja ih odvaja od okolnih stanica strome koje čine ovojnicu -theca folliculi.
Granuloza stanice i oocita izlučuju na površinu oocite zonu pellucidu, a stanice thece se počinju razlikovati- u unutrašnjom sloju je theca interna sa žljezdanim značajkama a u vanjskom theca externa sa značajkama vezivnog tkiva. Tanki produžeci folikularnih stanica se pružaju kroz zonu pelucidu i završavaju među mikroresicama na površini oocite. Tako se prenose hranjive tvari.
Dalje se između granuloza stanica pojavljuju prostori ispunjeni tekućinom koji se stope u šupljinu -antrum folliculi i folikul se sada zove sekundarni folikul. Granuloza stanice koje okružuju oocitu strše u lumen kao cumulus oophorus.
Kad folikul sazrije promjer mu je 10mm i zove se tercijarni ili Graafov folikul. Tada u se u primarnoj oociti nastavlja prekinuta 1 mejotska dioba , nastaju 2 stanice kćeri, svaka sa 23 kromosoma. Jedna je sekundarna oocita koja sadrži gotovo svu citoplazmu, a druga prva polocita. Taj nastavak mejotske diobe je neposredno prije ovulacije. Nakon prve započinje 2 mejotska dioba, u sekundarnoj oociti se formira diobeno vretenosa kromosomima u metafaznoj ravnini, nastupi ovulacija i oocita se izbaci iz jajnika. 2 mejotska dioba se završi samo ako se oocita oplodi inače propada 24 sata nakon ovulacije

Spermatogeneza

To je proces u kojem se spermatogonije pretvaraju u spermije. Kod žena diferencijacija spolnih prastanica započinje in utero u 3 tjednu razvoja, u muškaraca započinje tek u pubertetu.
Kod muškog novorođenčeta spolne stanice su u spolnim tračcima testisa kao velike, blijede stanice okružene potpornim stanicama koje se diferenciraju u Sertolijeve stanice. Neposredno prije puberteta u spolnim tračcima se pojavljuje lumen te postaju sjemenski kanalići, a od spolnih prastanica nastaju spermatogonije- spermatogonije A se mitotski dijele i održavaju stalnu zalihu matičnih stanica ,spermatogonije B -od njih nastaju primarne oocite koje ulaze u produženu profazu od 22 dana nakon koje se završi 1 mejotska dioba i nastaju sekundarne spermatocite. One ulaze u 2 mejotsku dibu i nastaju spermatide koje sadrže haploidan broj od 23 kromosoma.
Tijekom ovih zbivanja citokineza je nepotpuna pa su stanice svake generacije međusobno povezane citoplazmatskim mostićima. Spermatogonije, spermatocite i spermatide su za vrijeme svog razvoja uložene u uleknućima sertolijevih stanica koje pružaju potporu i zaštitu spolnim stanicama, sudjeluju u prehrani i potpomažu otpuštanje zrelih spermija.

Spermiogeneza

Pretvorba spermatida u u spermije. Nastajanje akrosoma koji pokriva prednju polovicu površine jezgre , zgušnjavanje jezgre, nastajanje vrata i svih dijelova repa, odbacivanje najvećeg dijela citoplazme. Razvoj spermatogonija u zreli spermij traje 64 dana. Spermij ulazi u lumen sjemenskih kanalića a kontraktilne stanice u niima ih potiskuju prema epididimisu u kojem slabo pokretni spermiji postaju potpuno pokretljivi.

Jajni folikuli ponekad sadrže dvije ili tri oocite. Abnormalni spermiji su česti- 10 % , nepravilni mogu biti glava i vrat, spermiji mogu bit patuljasti ili preveliki, ponekad i spojeni. Spermiji s takvim nepravilnostima su slabo pokretni i ne mogu oplodit oocitu.

- 20:30 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 24.06.2006.

Malo sam surfala po netu i naišla na ovu snimku iz davne 1998 kad smo pobijedili Njemačku sa 3:0
ljudi moji koji su to dani bili !




Ovo je sa utakmice koja nam je omogucila da se vratimo doma -hvala im !

- 19:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 23.06.2006.

Oplodnja




Oplodnja započinje kada se spoje muški spermij i oocita žene, te nastaje zigota.

Priprema za oplodnju se sastoji od mejoze i citodiferencijacije tj promjene kroz koje prolaze spolne stanice.
Somatska stanica sadrži 23 para ili diploidan broj kromosoma - 22 para homolognih kromosoma ili autosoma i 1 par spolnih kromosoma.
Žena ima par XX a muškarac XY.




Mitoza
Prije početka podjele u svakom se kromosomu replicira DNA, za to vrijeme su kromosomi izduženi i razmješteni bez reda te se ne mogu vidjet svjetlosnim mikroskopom.
Mitoza se dijeli na profazu, prometafazu, metafazu, anafazu i telofazu.
U profazi se kromosomi počnu zavijat, skraćivat i zgušnjavat .Sastoje se od dvije kromatide povezane centromerom. Vidljivi su tek u prometofazi. U metafazi se poredaju u ekvatorijalnu ravninu, a na svaki kromosom se vežu mikrotubuli (diobeno ili mitotsko vreteno) koji idu od centriola do centromere. U anafazi se centromera podijeli i kromatide putuju prema suprotnim polovima diobenog vretena. U telofazi se odviju i izduže, ustroje se jezgrine ovojnice i podijeli se citoplazma. Svaka nova stanica ima polovinu udvostručenog broja kromosoma i zadrži isti broj kao i ishodišna stanica.



Mejoza je dioba spolne stanice.
Primarna oocita i spermatocita udvostruče svoju DNA neposredno prije početka diobe te se svaki od 46 kromosoma sastoji od dvije kromatide.
U 1 mejotskoj diobi se događa sparivanje, konjugacija homolognih kromosoma, spajaju se ista mjesta susjednih kromosoma i par se sastoji od 4 kromatide.
Crossing over -zamjena odsječaka kromatida.Nakon završetka 1 mejotske diobe stanica sadrži 23 kromosoma te je jednaka količini u somatskim stanicama.
2 mejotskoj diobi ne prethodi sinteza DNA nego se kromosomi razdvoje u području centromere te nova stanica ima 23 kromatide.
Mejotska ili zoridbena dioba osigurava nasljedne raznolikosti krosingoverom i dodjeljuje svakoj stanici manji broj kromosoma i DNA u odnosu na somatske stanice
Nakon mejotskih dioba od primarne oocite nastaje 1 zrela jajna stanica i 3 polocite, a od spermatocite 4 spermija.

Kad se kromosomi ne razdvoje cijeli par prijeđe u 1 stanicu tako da jedna ima 24 a druga 22 kromosoma. Kad se spolna stanica sa 23 kromosoma spoji sa onom od 24 ili 22 nastaje trisomija (47) ili monosomija (45). Razdvajanje može izostat u 1, 2 mejotskoj diobi i u mitozi na bilo kojom paru kromosoma. Učestalost anomalija se povećava sa starosnom dobi žene -35 godina i više. Downov sindrom je trisomija -postoji prekobrojni kromosom 21. Ako je razdvajanje mitotsko nstaje mozaicizam kod kojeg samo neke stanice imaju abnormalan broj kromosoma.
Translokacija nastaje kad se djelovi kromosoma prelome i ona može bit uravnotežena i neuravnotežana s obzirom na to jesu li se premještanjem komadića kromosoma izgubili važni geni ili nisu.



Cri du chat je sindrom kod kojeg nedostaje dio kromosoma 5
50-60 % svih začeća završava spontanim pobačajem

- 19:36 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Hrvatska : Australija




Ma ljudi moji jeli to moguce ?!!!

Jednom rijecju -KATASTROFA
Šteta što je prvi gol pao u 3 minuti jer možda se onda ne bi povukli i odigrali onako loše u prvom poluvremenu -grozno, šteta.
Srna se iskupio za onaj jedanaesterac i svaka mu čast ali ono što su posli napravili je sramota, onako dopustit jednoj Australiji da nadvlada igrom i skoro pa cijelu utakmicu da stoje pred našim golom , pred jadnim Pletikosom koji je stvarno bio odličan i spasio nas u nekoliko prilika.
Jadan Cico je skoro iz kože izletio koliko ih je pokušavao animirat i natjerat da budu malo agresivniji
Ali sve u svemu šteta što smo uopce dopustili da se dovedemo u ovakvu situaciju samim tim što smo loše odigrali protiv Japana kojeg smo sasvim sigurno mogli dobit .Tužno je sve to ali u cijeloj ovoj situaciji su jedina svijetla točka i jedini pobjednici -navijaci koji su pokazali što je Hrvatska, a da su igraci sljedili njihov primjer sigurno bi išli dalje.

I zato pozdrav svim navijacima diljem lijepe naše i šire !

- 00:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 21.06.2006.

http://www.youtube.com/watch?v=KsDrbnl_WHI

- 20:26 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 20.06.2006.

Danas vrhunac toplinskog udara: +33 u hladu, +40 na suncu





Toplotni udar koji je zadnjih nekoliko dana zahvatio Hrvatsku svoj će vrunac doživjeti danas, kada će se u hladu živa na termometru popeti do 33 Celzijeva stupnja.

Najtoplije će, tvrde u Državnom hidrometeorološkom zavodu, biti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali diljem zemlje se najviša dnevna temperatura neće spuštati ispod 28 stupnjeva.

Na suncu i plus 40

Na suncu bi moglo biti i tropskih 40 stupnjeva pa se preporučuje izbjegavanje predugog izlaganja sunčevim zrakama i konzumiranje što većih količina tekućine. Liječnici pogotovo upozoravaju srčane bolesnike i starije osobe da ne izlaze iz svojih stanova ako to nije neophodno te da se ne izlažu prevelikim naporima.

Visoke temperature u kombinaciji s velikim količinama piva i nerviranjem zbog utakmice Hrvatska -Japan u Osijeku su proteklog vikenda na Hitnu ‘spremile’ 200 osječana. Najveći broj intervencija bio je zbog trovanja alkoholom, a tijekom vikenda je zabilježeno čak 12 moždanih udara.

- Tlakaši imaju posebne probleme ako dehidriraju, no naglo uzimanje tekućine također im ne godi pa dolazi do divljanja tlaka. Također, mnogi strastveni navijači nesavršenog zdravstvenog stanja uz tekme konzumiraju i alkohol, što često izaziva epileptične napade. Ipak, opsada ambulanti Klinike za neurologiju se nastavlja, a s nadolazećim vrućinama i odlučujućom utakmicom u četvrtak možemo očekivati još i veći broj pacijenata - kaže dr. Silva Butković-Soldo.

Neće se ponoviti 2004.

Prognostičari tvrde da ovako toplo vrijeme i ne bi bilo neuobičajeno za ovo doba godine da se ne radi o ekstremno nagloj promjeni.

Podsjetimo da je prije samo desetak dana u Gorskom kotaru padao snijeg, a u većini zemlje temperatura nije prelazila 15 stupnjeva, zbog čega su mnogi građani morali uključivati grijalice.

Za danas se prognozira pretežno sunčano i vruće vrijeme, a u poslijepodnevnim i večernjim satima u sjevernim su kopnenim predjelima mogući pljuskovi.

- Od sredine tjedna ipak će doći do manjeg osvježenja, praćenog lokalnim pljuskovima- tvrdi dežurni prognostičar. Ljeto bi, kažu u DHMZ-u, trebalo biti uobičajeno, odnosno vruće uz česte popodnevne pljuskove, no zasad se ne očekuje da bi se mogla ponoviti 2004., koja je bila jedna od najtoplijih u posljednjih 150 godina.

Tlakaši moraju redovito uzimati lijekove

Dr. Mirjana Sorić, šefica smjene zagrebačke Hitne pomoći kaže kako u Zagrebu unatoč vrućinama zadnjih dana nije bilo ništa više intervencija nego obično, ali ipak preporuča da se građani laganije odjevaju, piju mnogo tekućine, a bolesnici pridržavaju porpisane liječničke terapije.
- Za mlade i zdrave osobe bitno je da uzimaju mnogo tekućine, međutim za tlakaše to nije dobro - tvrdi dr. Mirjana Sorić.



- 11:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 18.06.2006.

Japan : Hrvatska





Ovo je jedan od tužnijih dana za Hrvatsku i njene građane. Unatoč više nego dobroj igri naših ostalo je 0:0 a moglo je završit pobjedom Hrvatske.
Promašaj Srne kad je pucao jedanaesterac, stativa Kranjčara , puno grešaka Klasnića -samo su jedne od brojnih prilika gdje je balun mogao bit u branci a ne izvan nje. Jedini koji je po mom skromnom mišljenju dao puni maksimum je Pršo ali nažalost ne može on sam protiv Japana .Ali još na svu srecu nije sve izgubljeno pa se ja toplo nadam da ce u četvrtak protiv Australije sreca bit na našoj strani a i suci također jer nam danas baš i nisu bili naklonjeni . Eto toliko od mene jer počinje neki film pa odoh ja

Sretno našima i noge im se pozlatile !!!




- 19:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 14.06.2006.

Bla Bla Bla

Danas mi je baš neki šugav dan
Jutros san bila do faksa i uvatila me neka tuga a valjda ce bit bolje jednog dana
Došla doma a nona moja (svaka joj čast) spremila lipi dalmatinski ručak -riba na gradele, blitva sa kumpirima i sve začinjeno sa pravim domacim maslinovim uljem -za prste lizat !!! njaminjaminjami
Dobila sam knjigu Da Vincijev kod pa sam je počela čitat posli ručka i mogu vam reč da me oduševila (barem mali dio koji san uspila pročitat)
Ta organizacija (ili šta god bila) Opus dej mi se barem po knjizi čini onako previše zatucana za moj ukus -tjelesna kažnjavanja i bičevanja !? bang
Mislim stvarno ne znam šta bi rekla na to osim:
ljudi moji pa ovo je 21 stoljece burninmadburninmadheadbangheadbang
-po njihovoj teoriji žene nemaju nikakvo pravo glasa a savjetuju : nemojte čitat knjigu Da Vincijev kod i naravno nemojte gledat ni film istog naziva da nedaj bože ne biste došli u nekakvu kušnju itd itd itd
A Da Vinci je stvarno bio genije za doba u kojem je živio i svaka mu čast
Gledala sam utakmicu sa Brazilom (kao i cijela Hrvatska smijehsmijehsmijeh) i mogu vam rec da me oduševila iako mi je naravno jako žao šta nisu izjednačili jer su bili odlični s obzirom da su igrali protiv svjetskog prvaka
Obrana je bila jako dobra a posebno me oduševio Pršo
Sve u svemu odlično , nismo se osramotili što je najbitnije
Sudeci po ovoj utakmici moglo bi bit rezultata
Vec mi se pomalo kapci sklapaju pa vas stoga pozdravljam
laku noc i zdravi i veseli bili ! zijev

- 00:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 13.06.2006.

Prstenova družina, Dvije kule, Povratak kralja

Prstenova družina




Redatelj: Peter Jackson
Prema priči: J.R.R. Tolkiena
Scenarij: Fran Walsh, Philippa Boyens i Peter Jackson


Uloge (abecednim redom):
Noel Appleby - Everard Proudfoot
Sean Astin - Sam Gamgee
Sala Baker - Sauron
Sean Bean - Boromir
Cate Blanchett - Galadriel
Orlando Bloom - Legolas
Billy Boyd - Pippin
Marton Csokas - Celeborn
Megan Edwards - gđa. Proudfoot
Michael Elsworth - gondorski knjižničar
Mark Ferguson - Gil-Galad
Ian Holm - Bilbo Baggins
Ian McKellen - Gandalf
Christopher Lee - Saruman
Lawrence Makoare - Lurtz
Brent McIntyre - Kralj-Vještac
Peter McKenzie - Elendil
Sarah McLeod - Rosie Cotton
Dominic Monaghan - Merry
Viggo Mortensen - Aragorn
Craig Parker - Haldir
Cameron Rhodes - farmer Maggot
John Rhys-Davies - Gimli
Martyn Sanderson - vratar u Breeju
Andy Serkis - Gollum
Harry Sinclair - Isildur
Liv Tyler - Arwen
David Weatherley - Barliman Butterbur
Hugo Weaving - Elrond
Elijah Wood - Frodo Baggins

Priča:
Pronađen je pradavni Prsten za koji se tisućljećima mislilo kako je izgubljen. Čudna igra sudbine dovela ga je u ruke malog hobita Bilba Bagginsa. Saznavši kako se radi o Prstenu Vladaru koji je zli Sauron iskovao u vatrama Klete Gore, čarobnjak Gandalf i Bilbov nećak Frodo kreću na epsko putovanje prema Kletoj gori kako bi ga uništili i tako otklonili prijetnju koja se nadvila nad Međuzemlje. Okupivši se na sastanku u Rivendellu, u kući gospodara Elronda, predstavnici vilenjaka, patuljaka, ljudi i drugih rasa odlučiše oformiti družinu koja bi Froda pratila na njeovom opasnom zadatku. U njoj su se na kraju našli Gandalf, vilenjak Legolas, patuljak Gimli, ljudi Aragorn i Boromir te tri hobita - Merry, Pippin i Sam. Probijajući se kroz snijeg, led i šume, preko dubokih rijeka i velikih provalija, sve do najcrnje tame rudnika Morije, Družina se spremno suočava sa svim nevoljama i opasnostima. Međutim, nakon Gandalfovog pada u sukobu s Morgothovim Balrogom nasred mosta Khazad-Duma i kasnijeg napada Sarumanovih uruka na ostatak družine, dolazi do njenog raspada na dva dijela. Tako Frodo i Sam nastavljaju put prema Mordoru, dok Aragorn, Legolas i Gimli kreću u akciju spašavanja Merryja i Pippina koje su oteli uruci.

Citat:
Galadriel: "Svijet se promijenio. Osjećam to u vodi. Njušim to u zraku. Mnogo toga što je bilo, izgubljeno je. Jer se toga nitko živ ne sjeća. Počelo je s kovanjem Velikih Prstenova. Tri su dobili vilenjaci - besmrtna, najmudrija i najljepša bića. Sedam, gospodari patuljaka - sjajni rudari i tvorci planinskih dvorana. A devet prstenova dobili su ljudi, koji iznad svega žude za moći.U prstenovima su bili snaga i moć za vladanje svakom rasom. No, svi su bili prevareni. Jer, stvoren je još jedan Prsten. U zemlji Mordor, u vatrama Klete Gore, mračni gospodar Sauron tajno je iskovao glavni prsten koji nadzire sve ostale. U taj prsten unio je svoju okrutnost, zloću te volju da vlada svime što živi. Prsten Jedan da vlada svima. Jedna po jedna zemlje Međuzemlja padale su pred moći Prstena. No, neke su se i odupirale. Posljednji savez vilenjaka i ljudi okupio se protiv armija Mordora i na obroncima Klete Gore borili su se za slobodu Međuzemlja. Pobjeda je bila blizu. No moć Prstena nije slabjela. U tom trenutku kad je nade bilo sve manje, Isildur, kraljev sin, uzeo je očev mač. Sauron, neprijatelj slobodnih naroda Međuzemlja, bijaše poražen. Isildur je uzeo Prsten i imao jednu priliku da zauvijek uništi zlo. No ljudsko srce lako se iskvari, a Prsten moći ima svoju volju. Namamio je Isildura u smrt. A neke stvari koje nisu smjele biti zaboravljene, bile su izgubljene. Povijest postade legenda, legenda mit. I 2500 godina zaboravljeno je da prsten postoji, dok nije dobio priliku da zarobi novog vlasnika. Prstena se domoglo stvorenje po imenu Gollum, i odnio ga je u tunele Maglenog gorja. Ondje ga je opsjeo. Prsten mu je omogućio neobično dug život, 500 godina trovao mu je um. I u mraku Gollumove pećine čekao je. Tama se uvukla u šume svijeta. Govorkalo se o sjeni na istoku. Šaptalo se o bezimenom strahu. A Prsten moći oćutio je da je došlo njegovo vrijeme, napustio je Golluma. No dogodilo se nešto što Prsten nije htio. Pokupilo ga je najnevjerojatnije biće. Hobit. Bilbo Baggins iz Shirea. Jer uskoro će doći vrijeme kada će hobiti odgovarati za sudbinu svih ljudi."

Budžet: 93.000.000 USD (procjena)
Box-office - SAD: 313.837.577 USD
Svjetski box-office: 860.700.000 USD

Osvojene nagrade:

Oscar
Nominiran u 13 kategorija, osvojio 4 Oscara i to:
1. Glazba - Howard Shore
2. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Randall William Cook, Richard Taylor i Mark Stetson
3. Šminka - Peter Owen i Richard Taylor
4. Montaža - Andrew Lesnie

BAFTA
Nominiran u 13 kategorija, osvojio 4 BAFTA-e i to:
1. Najbolji film - Peter Jackson, Barrie M. Osborne i Tim Sanders
2. NaJbolji redatelj - Peter Jackson
3. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Randall William Cook, Richard Taylor i Mark Stetson
4. Šminka - Peter Owen i Richard Taylor

Zlatni globus
Nominiran u 4 kategorije (najbolji film, redatelj, glazba i originalna pjesma). Nije osvojio niti jedan Zlatni Globus.

Saturn
Nominiran u 10 kategorija, osvojio 4 nagrade i to:
1. Najbolji redatelj - Peter Jackson
2. Najbolji fantasy film
3. Najbolji sporedni glumac - Ian McKellen
4. Najbolje posebno DVD izdanje (2003.)


Dvije kule




Redatelj: Peter jackson
Prema priči: J.R.R. Tolkiena
Scenarij: Fran Walsh, Philippa Boyens, Stephen Sinclair i Peter Jackson


Uloge (abecednim redom):
Bruce Allpress - Aldor
Sean Astin - Sam
John Bach - Madril
Sala Baker - zapovjednik uruka koji su oteli Pippina i Merryja
Sean Bean - Boromir
Jorn Benzon - vilenjak-strijelac (bitka u Helmovoj klisuri)
Cate Blanchett - Galadriel
Orlando Bloom - Legolas
Billy Boyd - Pippin
John Rhys-Davies - Gimli/glas Drvobradaša
Jed Brophy - Sharku/Snaga
Sam Comery - Éothain
Brad Dourif - Grima Gujoslov
Calum Gittins - Haleth, sin Hámin
Bernard Hill - Theoden
Bruce Hopkins - Gamling
Paris Howe Strewe - Théodred
Billy Jackson - rohansko dijete-izbjeglica
Katie Jackson - rohansko dijete-izbjeglica
Christopher Lee - Saruman Bijeli
Nathaniel Lees - Uglúk
John Leigh - Háma
Robbie Magasiva - Mauhur
Robyn Malcolm - Morwen
Ian McKellen - Gandalf Sivi/Bijeli
Dominic Monaghan - Merry
Viggo Mortensen - Aragorn
John Noble - Denethor
Miranda Otto - Eowyn
Craig Parker - Haldir
Bruce Phillips - rohanski vojnik
Robert Pollock - mordorski ork
Andy Serkis - Gollum/Sméagol
Olivia Tennet - Freda
Ray Trickett - Bereg
Liv Tyler - Arwen
Karl Urban - Eomer
Stephen Ure - Grishnákh
Hugo Weaving - Elrond
David Wenham - Faramir
Elijah Wood - Frodo Baggins


Priča:

Prstenova Družina se raspala. Boromir je mrtav, Frodo i Sam na putu su prema Mordoru u misiji uništenja Prstena u vatrama Klete Gore, Merrya i Pippina oteli su Sarumanovi uruci, a Aragorn, Legolas i Gimli pokušavaju ih spasiti. Tijekom potjere za urucima, susretnu se s rohanskim konjanicima pod Eomerovim vodstvom, koji im kaže kako su pobili sve uruke, a među njima vjerojatno i njihove prijatelje. Našavši dokaze kako su hobiti pobjegli u prastaru šumu Fangorn, Aragorn, Gimli i Legolas zapute se u nju, iako nevoljko. Tamo sretnu preporođenog Gandalfa Bijelog, pobjednika u dvoboju s Morgothovim Balrogom. On ih obavijesti kako su Merry i Pippin na sigurnome, a kako je na njima da pomognu u obrani Rohana. U međuvremenu, Merry i Pippin nabasaju na enta po imenu Drvobradaš i u konačnici ga nagovore da, zajedno s ostalim entima, krene u napad na Isengard. Shvativši kako su se Orthanc, isengardska kula i Barad-Dur, crna kula u Mordoru, udružile u želji da ovladaju Međuzemljem, Gandalf, Aragorn, Gimli i Legolas pohitaju u Edoras, sjedište rohanskog kralja Theodena. Ondje pronađu ostarjelog Theodena, kojega je opsjednuo Saruman, a uz pomoć Theodoenovog pokvarenog pomoćnika Gujoslova. Izliječivši Theodena, Gandalf mu naloži da se odupre Sarumanu. Pokrenuvši preostalu vojsku i narod u Helmovu klisuru, Theoden se ondje odluči suprostaviti vojsci od oko 10 tisuća Sarumanovih uruka. Istovremeno, Gandalf hita u pomoć, za Eomerom, na sjever. I dok se bliži prva velika bitka Rata za Prsten, osamljeni Frodo i Sam nabasaju na Golluma koji ih obeća odvesti do Crnih vrata Mordora. Došavši do Crnih vrata, shvate kako neće moći neopaženo proći kroz njih. Stoga im prevrtljivi i podli Golum otkrije kako postoji drugi, mnogo opasniji i mračniji put u Mordor i obeća ih povesti njime. Međutim, trojku ubrzo zarobi gondorski kapetan Faramir, Boromirov brat, i odvede ih u Osgiliath. Nasreću, on uviđa svoju grešku, pa trojka ubrzo nastavi svoje putovanje prema Mordoru. U međuvremenu, braniteljima u Helmovoj klisuri pristigne pomoć vilenjaka pod Haldirovim vodstvom. Kad se činilo da će bezbrojne legije uruka pregaziti klisuru, u osvit dana pojave se Gandalf i Eomer i pregaze neprijatelja. Istovremeno, bijesni enti razruše i potope Isengard, zarobivši Sarumana u Orthancu. No, iako su prve bitke dobivene, bitka za Međuzemlje tek počinje...


Citati:

Theoden: "Velika vojska, kažeš?"
Aragorn: "Čitav Isengard je ispražnjen."
Theoden: "Koliko ih je?"
Aragorn: "Najmanje deset tisuća."
Theoden: [zapanjeno] "Deset tisuća?"
Aragorn: To je vojska stvorena samo s jednom svrhom, da uništi svijet ljudi. Doći će ovdje do sumraka."
Theoden: "Neka dođu."

Gollum: "Lopovi! Lopovi! Mali prljavi lopovi! Gdje je? Gdje je? Ukrali su nam ga, naše zlato. Proklinjemo ih! MRZIMO IH! To je naše, da naše, i želimo ga natrag! Želimo ga, trebamo ga. Moramo imati zlato. Ukrali su nam ga. Podli mali hobiti. Prijetvorni, smutljivi, lažljivi!"

Gandalf: "Od najdublje jame do najvišeg vrha borio sam se s Morgothovim Balrogom... Sve dok napokon nisam srušio svog neprijatelja i bacio njegove ostatke s planinskog vrha...Tama me obuzela i poletio sam kroz misao i vrijeme. Zvijezde su letjele okolo i svaki je dan bio dug kao Zemljino doba... No, to nije bio kraj. Ponovo sam osjetio život kako kola u meni. Vraćen sam nazad dok ne dovršim svoj zadatak."

Frodo: "Same, ne mogu ja ovo."
Sam: "Znam. Ništa nije kako treba. Prema svemu sudeći, ne bismo trebali biti ovdje. Ali jesmo. Baš kao u velikim pričama, g. Frodo. I to u onima koje su zaista bitne. Prepunima tame i opasnosti. I ponekad ne želiš znati kako priča završava. Jer kako bi svršetak uopće mogao biti sretan? Kako bi bi se svijet mogao vratiti na staro nakon toliko proživljenog zla? Međutim, na kraju je jedina prolazna stvar upravo ova sjena. Čak i tama mora proći. Novi će dan svanuti. I kad sunce zasja, zasjati će blistavije. To su priče koje se vežu uz tebe. I to nešto znači. Čak i ako si neznatan da bi ih mogao razumjeti. Međutim, g. Frodo, ja razumijem. Sada shvaćam. Ljudi iz tih priča imaju mnogo šansi da se vrate nazad, ali to ipak ne učine. Nastave naprijed. Zato jer vjeruju u nešto."
Frodo: "U što mi vjerujemo Same?"
Sam: "U to da na ovom svijetu ima dobrote, g. Frodo. I za to se isplati boriti."

Budžet: 94.000.000 USD (procjena)
Box-office - SAD: 340.478.898 USD
Svjetski box-office: 921.600.000 USD

Osvojene nagrade:

Oscar
Nominiran u 6 kategorija, osvojio 2 Oscara i to:
1. Montaža zvuka - Ethan Van der Ryn i Mike Hopkins
2. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Joe Letteri, Randall William Cook i Alex Funke

BAFTA
Nominiran u 11 kategorija, osvojio 3 BAFTA-e i to:
1. Nagrada publike
2. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Joe Letteri, Randall William Cook i Alex Funke
3. Kostimografija - Ngila Dickson i Richard Taylor

Zlatni globus
Nominiran u 2 kategorije (najbolji film i redatelj). Nije osvojio niti jedan Zlatni Globus.

Saturn
Nominiran u 11 kategorija, osvojio 5 nagrada i to:
1. Najbolji fantasy film
2. Najbolji sporedni glumac - Andy Serkis
3. Kostimografija - Ngila Dickson i Richard Taylor (zajedno s Trishom Biggar koja je radila na "Star Wars: Episode II - Attack of the Clones")
4. Šminka - Peter Owen i Peter King
5. Najbolje posebno DVD izdanje (2004.)


Povratak kralja




Redatelj: Peter Jackson
Prema priči: J.R.R. Tolkiena
Scenarij: Fran Walsh, Philippa Boyens i Peter Jackson

Glume (abecednim redom):
Noel Appleby - Everard Proudfoot
Alexandra Astin - Elanor Gamgee
Sean Astin - Sam Gamgee
David Aston - gondorski vojnik
John Bach - Madril
Sean Bean - Boromir
Cate Blanchett - Galadriel
Orlando Bloom - Legolas
Billy Boyd - Pippin
Sadwyn Brophy - Eldarion
Alistair Browning - Damrod
Marton Csokas - Celeborn
Richard Edge - gondorski vojnik
Jason Fitch - uruk
Bernard Hill - Theoden
Ian Holm - Bilbo
Bruce Hopkins - Gamling
Ian Hughes - Irolas
Lawrence Makoare - Witch King/Gothmog
Ian McKellen - Gandalf
Bret McKenzie - vilenjak u Arweninoj pratnji
Sarah McLeod - Rosie Cotton
Maisie McLeod-Riera - kćer Sama Gamgeea
Dominic Monaghan - Merry
Viggo Mortensen - Aragorn
John Noble - Denethor
Paul Norell - kralj mrtvih
Miranda Otto - Eowyn
Bruce Phillips - Grimbold
Shane Rangi - vo?a Haradrima
John Rhys-Davies - Gimli
Todd Rippon - vo?a Haradrima
Thomas Robins - Deagol
Andy Serkis - Gollum/Smeagol
Harry Sinclair - Isildur
Peter Tait - Shagrat
Joel Tobeck - orkovski poručnik
Liv Tyler - Arwen
Karl Urban - Eomer
Stephen Ure - Gorbag
Hugo Weaving - Elrond
David Wenham - Faramir
Elijah Wood - Frodo
Alan Howard - glas Prstena
Sala Baker- ork/Sauron
Robert Pollock - ork
Ross Duncan - ork
Pete Smith - ork
Jed Brophy - ork
Lee Hartley - ork
Billy Jackson - dijete
Katie Jackson - dijete
Brad Dourif - Grima Wormtongue
Christopher Lee - Saruman
Bruce Spence - Usta Sauronova
Peter Jackson - plaćenik na la?i


Priča:
Moć Mordora sve je veća i napad na Minas Tirth, prijestolnicu Gondora, čini se neizbježnim. I dok Frodo, Sam i Gollum nastavljaju svoj put prema Mordoru penjući se stubama Cirith Ungola, ostatak Družine priprema se za odlučujući okršaj sa Sauronovim snagama. Minas Tirth ubrzo je napadnut, a horde orka, trolova i drugih zlih bića jurišaju na njegove bijele zidine. Istovremeno, Denethora, čuvara prijestolja Gondora hvata bezna?e i ludilo koje ga na kraju odvede u smrt. I kad se činilo da je pad Minas Tirtha neizbježan, u osvit zore, pojavljuju se rohanski jahači pod zapovjedništvom kralja Theodena. U silovitom jurišu na orke razastrte diljem Pelenorskih pola, Rohanci ubrzo uspijevaju nadvladati neprijatelja. No, u taj se čas ratna sreća ponovno okrenula u korist sila mraka. Nazguli, praćeni divljim ljudima sa istoka napadoše Rohance svom žestinom. U me?uvremenu, Isildurov nasljednik Aragorn uspijeva nagovoriti Mrtve, koje je prokleo sam Isilidur jer su ga izdali, da mu se pridruže u borbi za spas Minas Tirtha, a on će ih, zauzvrat, osloboditi kletve. Minas Tirth je spašen, no izgleda kako se ništa ne može suprostaviti moći Mordora. Ipak, iako je nade sve manje, Aragorn odluči izjahati pred Crna Vrata s vojskom kako bi izazvao Saurona, a uvjeren kako je Frodo živ i kako će ipak uspjeti uništiti prsten u vatrama Klete Gore. U me?uvremenu, izdani od Golluma, Sam i Frodo sukobe se sa Shelobom. Uspijevši nadvladati Shelobu i lokalne orke, uspiju se provući nadomak Klete Gore. Ondje ih presretne Gollum, koji im pokuša oteti Prsten, ali u tome ne uspije, već zajedno s Prstenom padne u grotlo Klete Gore. U tom se trenutku Crna kula Barad-Dura sruši, a zao Sauronov duh ishlapi da se ne vrati do kraja svijeta. Vojska ljudi sa zapadnih strana nadvlada preživjele orke i konačno se uspostavi mir nad Me?uzemljem. Gondor dobije svog kralja i kraljicu - Aragorna i Arwen, kćer Elrondovu - a Frodo, Galadriel i Gandalf otisnu se preko mora, prema Amanu, da dok je ovog svijeta više nikad ne ugledaju obale Me?uzemlja.

Citati:
Aragorn: Ne odstupajte, ne odstupajte. Sinovi Gondora, Rohana, moja braćo. U vašim očima vidim strah koji bi meni samome srce iščupao. Možda do?e dan kada nestane ljudske hrabrosti, kada izdamo naše prijatelje i prekinemo sve veze prijateljstva, no to nije ovaj dan. Dan čemera i raskoljenih štitova, kada doba ljudi završi, no to nije ovaj dan. Danas je dan kada ćemo se boriti! Svime što vam je sveto na ovoj dragoj, dobroj Zemlji, pozivam vas *ustanite ljudi za Zapada*!


Theoden: Eomere. Povedi svoj Eored na lijevo krilo. Gamling, slijedi kraljev barjak prema sredini. Grimbold, povedi svoju postrojbu nadesno, nakon što pro?eš zid. Naprijed i ne bojte se tame! Ustanite. Ustanite, Theodenovi konjanici. Koplja će se zatresti, štitovi raskoliti. Dan mača...krvav dan....eno sunce izlazi.
Eowyn [Merryju]: Što god da se dogodi, ostani uz mene. Čuvat ću te.
[Jašući ispred postrojenih jahača, Theoden dodiruje njihova koplja svojim mačem]
Theoden: Jašite sada...Jašite sada...Jašite. Jašite do uništenja i kraja svijeta.
[Zaustavivši se ispred odreda, Theoden se okrene prema neprijateljskoj vojsci]
Theoden: Smrt
Rohirrimi: Smrt!
Theoden: Smrt
Rohirrimi: Smrt!
Eowyn, Merry: Smrt!
Theoden: Naprijed, Eorlinzi!


Budžet: 94.000.000 USD (procjena)
Box-office - SAD: 377.019.252 USD
Svjetski box-office: 1.129.219.252 USD


Osvojene nagrade:

Oscar
Nominiran u 11 kategorija, osvojio 11 Oscara i to:
1. Scenografija - Grant Major, Dan Hennah i Alan Lee
2. Kostimografija - Ngila Dickson i Richard Taylor
3. Najbolji redatelj - Peter Jackson
4. Montaža - Jamie Selkirk
5. Šminka - Richard Taylor i Peter King
6. Glazba - Howard Shore
7. Originalna pjesma - Fran Walsh, Howard Shore i Annie Lennox (pjesma "Into the West")
8. Najbolji film - Barrie M. Osborne, Peter Jackson i Fran Walsh
9. Zvuk - Christopher Boyes, Michael Semanick, Michael Hedges i Hammond Peek
10. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Joe Letteri, Randall William Cook i Alex Funke
11. Prilagođeni scenarij - Fran Walsh, Philippa Boyens i Peter Jackson


BAFTA
Nominiran u 12 kategorija, osvojio 4 BAFTA-e i to:
1. Najbolji film - Peter Jackson, Barrie M. Osborne i Tim Sanders
2. Prilago?eni scenarij - Fran Walsh, Philippa Boyens i Peter Jackson
3. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Joe Letteri, Randall William Cook i Alex Funke
4. Kamera - Andrew Lesnie


Zlatni globus
Nominiran u 4 kategorije, osvojio 4 Zlatna Globusa i to:
1. Najbolji redatelj -- igrani film - Peter Jackson
2. Najbolji film -- drama - Peter Jackson, Barrie M. Osborne i Tim Sanders
3. Glazba -- igrani film - Howard Shore
4. Originalna pjesma -- igrani film - Fran Walsh, Howard Shore i Annie Lennox (pjesma "Into the West")

Saturn
Nominiran u 14 kategorija, osvojio 9 nagrada i to:
1. Najbolji redatelj - Peter Jackson
2. Najbolji fantasy film
3. Najbolji glavni glumac - Elijah Wood
4. Najbolji sporedni glumac - Sean Astin
5. Šminka - Richard Taylor i Peter King
6. Glazba - Howard Shore
7. Vizualni efekti - Jim Rygiel, Joe Letteri, Randall William Cook i Alex Funke
8. Scenarij - Fran Walsh, Philippa Boyens i Peter Jackson
9. Najbolje posebno DVD izdanje (2005.)

- 20:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Život svetog Josemarije Escrive de Balaguer





(1902-1975), utemeljitelja Opusa Dei. Sveti Josemaría Escrivá rodio se u Barbastru u Španjolskoj 09. siječnja, 1902. godine. Imao je petero braće i sestara: Carmen (1899.-1957.) i Santiago (1919.-1994.) i tri mlađe sestre koje su umrle još kao mala djeca. Roditelji, José i Dolores, dali su djeci dubok kršćanski duh.

José Escrivin posao je propao 1915., pa je pronašao drugi zbog kojeg se cijela obitelj preselila u Logrońo. U Logrońu kao adolescent, Josemaría je osjetio po prvi puta poziv, potaknut otiscima golih stopala fratra u snijegu, osjetio je da Bog traži nešto od njega, ali nije znao točno što bi to bilo. Mislio je ako postane svećenik, da će tako otkriti njegov plan koji treba ispuniti. Počeo je svoje pripreme za svećeništvo u Logrońu, a nastavio ih je u Zaragozi.

Josemarijin otac je umro 1924. i ostavio ga kao glavu obitelji. Nakon ređenja 1925., počeo je svoju ministerijalnu službu na seoskoj župi i postdiplomski studij u Zaragozi. Biskup je 1925. Josemariji dao dozvolu da preseli u Madrid te da obrani doktorsku disertaciju iz Prava.

Dana 2. listopada, 1928. tokom meditacije Josemaría je uvidio što Bog traži od njega: da utemelji Opus Dei, put posvećivanja u svakodnevnom radu i u ispunjavanju svakodnevnih kršćanskih dužnosti. Od tog trenutka u svom radu nosio je ovu zadaću, istovremeno je nastavio svoju ministerijalnu službu, posebno među bolesnima i siromašnima. Kroz ove prve godine Opusa Dei, učio je na Sveučilištu u Madridu i predavao kao profesor da može uzdržavati svoju obitelj.

Kad je građanski rat izbio u Madridu, njegov religiozni osjećaj natjerao je Josemariju da služi kao svećenik te da seli od mjesta u mjesto i traži izbjeglice. Napokon je uspio napustiti glavni grad Španjolske i nakon teškog bijega preko Pirineja, smjestio se u Burgos. Kad je rat završio 1939. vratio se u Madrid i konačno završio svoju disertaciju iz Prava. U narednim godinama napisao je mnogo članaka o laicima, svećenicima i religiji te nastavio snažno razvijati Opus Dei.

Godine 1946. Josemaría se preselio u Rim. Tokom godina u Rimu doktorirao je teologiju na Lateranskom sveučilištu i postavljen je od Pape Pija XII. za konzultora dviju vatikanskih kongregacija kao počasni član Pontifikalne akademije i počasni prelat.

Često je putovao iz Rima u različite europske zemlje, jednom prilikom i u Meksiko da proširi Opus Dei i na tim mjestima. Tokom godina 1974. i 1975. bio je na dva duga putovanja po zemljama Latinske Amerike, gdje se susreo s velikim grupama ljudi i razgovarao s njima o kršćanskom pozivu na svetost.

Monsinjor Escrivá je umro u Rimu 26. lipnja, 1975. U vrijeme njegove smrti, Opus Dei je postojao u desetcima država i dotaknuo je tisuće života. Nakon njegove smrti tisuće ljudi i više od trećine biskupa, poslalo je pismo u Rim tražeći od Pape da otvori kauzu za njegovu beatifikaciju i kanonizaciju.

Papa Ivan Pavao II. beatificirao je monsinjora Escrivu 17. svibnja, 1992. na Trgu Svetog Petra u Rimu. Ceremoniji je prisustvovalo oko 300 000 ljudi. "S nadnaravnom intuicijom", kazao je papa u svojoj homiliji,"blaženi Josemaría zauzeto je propovijedao univerzalni poziv na svetost i apostolat."

Deset godina kasnije, 06. listopada, 2002. Ivan Pavao II. kanonizirao je utemeljitelja Opusa Dei na Trgu Svetog Petra pred mnoštvom ljudi iz 80 zemalja svijeta. U njegovom obraćanju onima koji su došli na kanonizaciju, Sveti Otac je rekao:"Sveti Josemaría je bio izabran od Boga da proglasi univerzalni poziv na svetost i naglašavanje važnosti svakodnevnog rada i uobičajenih aktivnosti kao puta prema svetosti. Možemo reći da je bio svetac svakodnevice." ISTAKNUTO
Dodatne informacije
SVETI JOSEMARÍA
ŽivotopisMolitvaTekstovi
LINKOVI
Webstranica Svete Stolice
Djela Utemeljitelja Opusa Dei (engleski)
Romana, časopis prelature Opus Dei (engleski)

- 19:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 12.06.2006.

Franjo Mikulić ­nije spavao 64 godine




Franjo Mikulić jedan je od poznatijih fenomena u gradu na Neretvi. Mikulić još od 1942. godine nije spavao ni sekunde! Franjo je tada, kao dječak, otišao u šumu u kojoj je boravila vojska. No prije no što je uspio ugledati uniformirane ljude, pored njega je odjeknula detonacija minobacača. Franjo je doživio šok, prepao se i - zanijemio. Kad prve noći nije mogao zaspati, svi su mislili da je riječ o kratkotrajnom poremećaju. Majka ga je ipak počela voditi liječniku - i to je potrajalo tri godine! Nakon dulje terapije uspio je progovoriti, ali san mu se nikad nije vratio. Vrijeme - kojeg ima za trećinu više od ostalih smrtnika - krati stalnim računanjem: brojke su njegova specijalnost.
Mikulić je do mirovine došao radeći u Tvornici duhana Mostar. Prije toga je godinu dana radio u Njemačkoj, na "baušteli". Do danas je živa legenda prema kojoj su svi voljeli raditi s njim jer bi uz Franju imali pouzdano sredstvo protiv kašnjenja. Mikulić, naime, nikad nije spavao pa je sve svoje kolege ujutro mogao buditi - točno na vrijeme.

- 09:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hrvatice masovno kupuju vibratore




Čak 65 posto muškaraca u Hrvatskoj namjerava gledati sve utakmice SP-a, a polovica žena prvenstvo uopće neće pratiti, pokazalo je nedavno istraživanje. Prizor u kojem muška polovica leži na kauču, pije pivo i nakon svakog dobrog poteza grli prijatelje umjesto svoje voljene očito je ponukao Hrvatice da se same pobrinu za svoj seksualni život tijekom prvenstva.
Da su se počele snalaziti, dokazuje podatak da je posljednjih tjedan dana porasla prodaja vibratora u zagrebačkim seks shopovima, koji stoje između 150 i 300 kuna. Prodaja je sve veća. Omiljeni model vibratora je silikonski, boje kože i srednje veličine kaže prodavačica u seks shopu Afrodita.

Njemački lanac trgovina erotske opreme Beate Uhse planirao je pustiti liniju vibratora nazvanih po zvijezdama SP-a kako u njihovu majstorstvu ne bi uživali samo muškarci pred televizorima. No, odvjetnici nogometaša nisu bili oduševljeni idejom pa su proizvodi povučeni prije nego što su došli na tržište. (L. N.)

- 08:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 10.06.2006.

NEŽELJENA TRUDNOĆA





Unatoč razvijenoj svijesti o kontracepciji, mnogima je nasilan prekid trudnoće glavna metoda planiranja obitelji
Neželjena trudnoća: Svaka druga Hrvatica odabire pobačaj

Sićušnoj i promrzloj bebi prvi kontakt sa svijetom nije bila toplina majčina zagrljaja, nego hladnoća kartonske kutije. Tog 14. svibnja 2003. godine bila je stara samo jedan sat, a majka ju je, još krvave pupkovine, strpala u kutiju i ostavila na betonskoj žardinijeri pred zagrebačkom bolnicom Sveti Duh.
Pronašla ju je žena iz obližnje kuće, a nakon bolničkog liječenja smještena je u Dom svete Terezije od Malog Isusa. Mediji su je prozvali "beba iz kutije", na žiroračun za pomoć stizale su uplate empatičnih građana, javljali su se parovi koji su je željeli posvojiti, a javnost se tada polarizirala. Dok su se jedni otvoreno zgražali nad majčinim postupkom, drugi su prizivali psihu kao alibi, pravdajući to mogućom poslijeporođajnom depresijom... Djevojčica je, doznajemo, posvojena tek s godinu dana, kada je već napravila prve korake i izgovarala prve riječi.

Ona je jedno od troje nahočadi u posljednjih 12 godina, rezultata neželjenih trudnoća, beba koje su netom nakon porođaja u kartonskim kutijama ostavile dvije žene u Zagrebu i jedna u Rijeci. Riječanka je, međutim, nakon pet dana sama došla po djevojčicu, a dječačić, pronađen uz Vrapčanski potok 1994. godine, nazvan Blaž Klaić, prema danu rođenja i bolnici čiji su ga liječnici spasili, posvojen je kad su mu bile dvije godine.

Natalitetna zbilja
Večernjakova anketa, pak, pokazuje da je 13,7 posto Hrvatica iskusilo neželjenu trudnoću. Čak 45,8 posto njih trudnoću je prekinulo pobačajem, a 50 posto zadržalo je dijete. Visok postotak pobačaja u nerazmjeru je s činjenicom da velika većina ispitanika odobrava uporabu kontracepcije, a trećina njih se i koristi nekim od sredstava za sprečavanje začeća. Natalitetna je zbilja istovremeno poražavajuća.

Porođaja živorođenih 2004. godine (posljednje statistički obrađene) bilo je malo iznad 4000, a legalno induciranih pobačaja bilo je 5232. Premda je legalnih pobačaja u hrvatskim bolnicama iz godine u godinu sve manje, i dalje prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo žena u reproduktivnoj dobi prosječno ima dva pobačaja.

Liječnica Marija Džepina, dugogodišnja specijalistica školske medicine koja radi u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, kaže da je pobačaj u Hrvatskoj, na žalost, način planiranja potomstva. U našoj je zemlji na zahtjev žena dopušten od 1978. godine.

Pobačaj se još uvijek često spominje kao reproduktivno pravo žene iako prema općem priznanju ima sve negativne oznake, od medicinskog, etičkog, društvenog do vjerskog stajališta. Žena ima pravo začeti ili ne, to joj pravo nitko ne može osporiti. Treba podsjetiti na to da broj namjernih pobačaja u zemljama zapadne Europe nikada nije bio ni blizu broju pobačaja u zemljama bivšeg socijalističkog dijela Europe kaže dr. Džepina. Nasilni prekid trudnoće, nastavlja, može imati niz posljedica, pogotovo ako se prekida prva trudnoća.

A kod nas se 25 posto namjernih pobačaja odnosi na prekid prve trudnoće. Primjena kontracepcijskih sredstava smanjuje s godinama broj pobačaja, no broj prekida trudnoće u Hrvatskoj je još uvijek visok i razloge tako visokom broju treba potražiti i u obrazovnoj strukturi stanovništva. Postojeći zakon, na žalost, nije predvidio savjetovanje žena koje kane prekinuti trudnoću kao obvezu prije ili poslije prekida. Poznato je da otprilike 10 posto žena nakon savjetovanja odustane od pobačaja. Ujedno, obvezu savjetovanja prije prekida trudnoće sadrži većina zakona o prekidu trudnoće u Europi ističe dr. Džepina. Nekoliko je glavnih razloga zbog kojih žene odlučuju prekinuti trudnoću.

Privatne ordinacije
Najčešći je razlog već ostvaren željeni broj djece, nepoznavanje osnova plodnosti i neprihvaćanje bilo koje metode zaštite obaju partnera. U mladih djevojaka to su slučajne trudnoće zbog nedostatka komunikacije i uspostavljanja partnerskog odnosa prije intimnosti objašnjava liječnica.

Hrvatska je, međutim, suočena i s ilegalnim pobačajima nepoznatog broja koje za 1500-2000 kuna obavljaju ginekolozi u privatnim ordinacijama. Liječnica Džepina kaže da iz prakse zna da se ilegalni pobačaji obavljaju, no opaža da ih je sve manje među adolescenticama.

Čini mi se da se ginekolozi ipak plaše posljedica pobačaja u mladoj dobi. Ginekolozi spominju podatak da 2,5-10 posto žena nakon prekida prve trudnoće više neće moći zatrudnjeti. Ilegalnim se pobačajima može stati na kraj prije svega edukacijom zaključuje liječnica Džepina.

Istodobno, u hrvatskim domovima za djecu boravi oko 1500 mališana. Najveća domaća ustanova, Dječji dom "Zagreb", ima 320 štićenika, a čak 50 posto djece u nju stiže izravno iz rodilišta. U pravilu je ta novorođenčad rezultat neplaniranih i neželjenih trudnoća koje ipak nisu završile pobačajem. Žene koje su odmah nakon porođaja odlučile dati dijete na posvajanje, prema iskustvima socijalnih radnika, uglavnom su bijednog imovnog stanja. Samo 10 posto domske djece, od 130 do 150 posto njih, godišnje posvajanjem u Hrvatskoj stekne roditelje.


- 19:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 09.06.2006.

Crkva i liječnici: Ne umjetnoj oplodnji za žene bez partnera


Treba li hrvatskim ženama koje ne žive u bračnoj ni izvanbračnoj zajednici omogućiti pravo na umjetnu oplodnju?

Ovo pitanje postavili smo istaknutim hrvatskim stručnjacima na različitim područjima te predstavnicima Crkve, potaknuti nedavnom odlukom danskog parlamenta da se se neudanim ženama i lezbijkama omogući umjetna oplodnja u državnim bolnicama.

- Ne vidim načelne i opće prepreke zašto bi se nekoj kategoriji ljudi, primjerice ženama koje nisu udane, onemogućilo roditeljstvo. Pitanje kvalitetnog roditeljstva jest individualno pitanje i tako mu treba pristupiti i u slučaju žena koje su same - tvrdi bioetičar Elvio Baccarini, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci. On, nadalje, smatra da bi ženi koja je sama i želi dijete, a pritom ima odgovarajuće preduvjete (materijalno situirana, roditelji koji joj mogu pomoći u odgoju djeteta itd.) trebalo omogućiti umjetnu oplodnju. I demograf Anđelko Akrap osobno bi bio za to da se ženama koje su same dopusti umjetna oplodnja.

- No, ne treba se zavaravati, to nikako neće riješiti problem niskog nataliteta u nas - tvrdi dr. Akrap te ističe da je u sustavu vrijednosti u Hrvatskoj, kao i u ostalim mediteranskim zemljama, obitelj i dalje visoko vrednovana. - Mislim da ne možemo u svemu slijepo kopirati Zapad, pogotovo se teško možemo uspoređivati sa skandinavskim zemljama čiji stanovnici imaju ne samo visoki životni standard, nego i sustav vrijednosti različit od našega - smatra dr. Akrap.

HBK protiv

Gospićko-senjski biskup Mile Bogović kratko je rekao da umjetna oplodnja nije u skladu s crkvenim naukom, ponovivši tako još jednom stav Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koja je više puta iskazala svoje protivljenje tehnikama medicinski potpomognute oplodnje. Ističući da Crkva u načelu teško prihvaća novosti na području seksualnog morala te bračnog i obiteljskog života, don Ivan Grubišić ukazao je na to da je Crkva u povijesti donekle znala mijenjati stavove.
Don Ivan Grubišić
župnik i sociolog religije


Crkva se ne zalijeće, nego oprezno čeka.

Elvio Baccrini

biotehničar, dekan filozofskog fakulteta u Rijeci

Ne vidim zašto bi se ženama bez partnera onemogućilo roditeljstvo Mile Bogović

biskup gospićko -senjski


Umjetna oplodnja nije u skladu s crkvenim naukom.


- Crkva se ne zalijeće, nego oprezno čeka. Mislim da je tako i u slučaju umjetne oplodnje - rekao je don Grubišić. Njegov je osobni stav da parove koji žele imati djecu, a ne mogu začeti drugačije nego umjetnom oplodnjom, ne bi trebalo opterećivati teretom grijeha. - Što se tiče žena koje žive same, a žele imati dijete, tu je veći problem i nisam toliko siguran jer mislim da su djetetu u njegovu odrastanju i sazrijevanju potrebna oba roditelja - rekao je don Grubišić.

Novi zakon

Komentirajući dansko omogućavanje ženama bez partnera medicinski potpomognutu oplodnju, bivši ministar zdravstva prof. Andrija Hebrang naglašava da to nije u skladu s definicijom te medicinske metode.

- Kao liječnik, potpomognutu oplodnju smatram terapijskim postupkom kojim se liječe neplodni parovi. Kako je u spomenutom danskom primjeru riječ o zdravim ženama, ne vidim razloga da im se omogućava umjetna oplodnja - smatra Hebrang.

Tijekom njegova ministarskog mandata Vlada je 30. rujna 2004. godine podržala Prijedlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Tada je bilo zamišljeno da umjetnu oplodnju mogu koristiti osobe koje žive u braku ili izvanbračnoj zajednici. Međutim, novi je zakon uključivao i mogućnost da “iznimno pravo na medicinski potpomognutu oplodnju ima i punoljetna i radno sposobna žena koja ne živi u braku ili u izvanbračnoj zajednici, a čije je ranije liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili je bezizgledno te koja je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku brigu o djetetu”.

No, taj prijedlog nikad nije došao do Sabora jer je u međuvremenu “stavljen na led”. Andrija Hebrang potvrdio nam je da Nacrt zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji trenutačno uopće nije u prvom planu Vlade.

To, pak, već gotovo dvije godine stvara nedoumicu i kod liječnika i kod pacijenta, koji se sve češće obraćaju za pomoć klinikama za umjetnu oplodnju u susjednim zemljama, posebno u Sloveniji i Austriji. Naime, u Hrvatskoj je još na snazi zakon iz 1978. godine, ali se trenutačno ni postojeći zakonski propis u potpunosti ne provodi. Naime, afera s jajnim stanicama otprije dvije godine rezultirala je gašenjem dviju banaka sperme, one u Klinici za dijabetes “Vuk Vrhovac” i u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj. To je onemogućilo tzv. heteroinseminaciju pa žene čiji su muževi neplodni odlaze na umjetnu oplodnju u inozemstvo.

Pod strogom kontrolom

Da je situacija vrlo loša u vezi s umjetnom oplodnjom u Hrvatskoj potvrdio nam je i prof. dr. Velimir Šimunić iz klinike u Petrovoj. Dodaje da bi bilo nužno donijeti novi zakon koji bi regulirao medicinski potpomognutu oplodnju, a koji ne bi bio ni previše restriktivan ni preliberalan. Cijeli bi se proces te vrste oplodnje morao raditi pod strogom kontrolom Ministarstva zdravstva.

Šimunić naglašava da je jedno od temeljnih ljudskih prava pravo na liječenje bolesti, a neplodnost jest bolest koja se trenutačno u Hrvatskoj može liječiti samo ograničeno. Što se pak tiče pitanja koja se postavljaju vezano uz mogućnost pretjeranog broja djece od istog davatelja sperme, prof. dr. Šimunić naglašava da je to već riješeno i da o tome u svijetu postoje stroga pravila, po kojima se, primjerice, u malim zemljama poput Hrvatske spermom jednog davatelja može oploditi najviše tri žene, u onim nešto većim do pet, a u onim jako velikim pet do sedam. Jednako tako postoje pravila o odabiru donora sperme kako bi se isključile moguće genetske i neke druge bolesti.

11.500

cijena jednog postupka medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj

6000

cijena do koje žene same plaćaju nakon tri pokušaja postupak i lijekove


2000

cijena jednog postupka medicinski potpomognute oplodnje u Sloveniji

1200

broj liječenja neplodnosti koji se godišnje obavi u Hrvatskoj, a prije dvije godine bilo ih je 2000

U dvije godine broj umjetnih oplodnji gotovo prepolovljen
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća tri pokušaja medicinski potpomognute oplodnje u cijelosti, i to ženama do 38 godina života. Cijena jednog postupka je oko 11.500 kuna.

Nakon ta tri pokušaja žene same plaćaju dio postupka, i to lijekove u iznosu od oko 5000 do 6000 kuna. Zanimljivo je da je u posljednje dvije godine broj umjetnih oplodnji u Hrvatskoj gotovo prepolovljen jer su afere vezane uz tu djelatnost bitno smanjile povjerenje pacijentica prema domaćim klinikama.

Primjerice, u Klinici za ženske bolesti u Petrovoj godišnje se radi oko 350 do 360 postupaka, kao i u Klinici “Vuk Vrhovac”. U Klinici za ginekologiju u Općoj bolnici Sveti Duh radi se oko 150 postupaka, a između pedeset i sto u ginekološkim klinikama u Rijeci, Splitu i Osijeku. To znači da se godišnje obavi oko 1200 liječenja neplodnosti, a još prije dvije ili tri godine bilo ih je više od 2000. Na žalost, neki izvori govore da su glavne klinike za liječenje neplodnosti hrvatskim pacijenticama one u Mariboru i Ljubljani. Slovenski podaci govore da se godišnje na tim klinikama liječi oko 2000 hrvatskih pacijentica. Ne treba zanemariti i činjenicu da je u Sloveniji cijena jednog postupka oko 2000 eura.



- 23:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 08.06.2006.

Dozvola za Fockere



Odličan nastavak vrlo dobre komedije iz 2000., Dozvola za brak. Nakon što je preživio upoznavanje roditelja svoje zaručnice, red je na upoznavanju roditelja Grega Fockera. Međutim, konzervativni Byrnesi su čista suprotnost hippyjevski nastrojenim Fockerima što dovodi do niza komplikacija i komičnih situacija...

Film je urnebesno smiješan, ponajprije zahvaljujući odličnoj glumačkoj postavi, i mogu reći da je čak bolji i od prvog dijela. Robert de Niro i Dustin Hoffman u međusobnom nadmetanju – to se ne viđa svaki dan. Film je odlična mješavina slapsticka, tzv. toaletnog humora i odličnih glumačkih izvedbi. Traje nešto ispod 2 sata, ali vam rijetko daje priliku za predah, budući da se scene redaju brzo ne ostavljajući vam vremena da primijetite kako je priča zapravo tanka kao papir, neki likovi su suvišni, a ženskim likovima nije dano bogzna što da rade u filmu...

Svaka čast producentima što su uspjeli spojiti tako impresivnu glumačku postavu – Ben Stiller, Robert de Niro, Dustin Hoffman & Barbra Straisand – to je doista gomila mega-zvijezda na jednom mjestu. Da glumačka postavu nije upravo ovakva kakva jest, vjerujem da film ne bi bio ni upola dobar kao što je ispao.

Film je zaradio masu novaca kako na američkom, tako i na svjetskom box-officeu (preko 500 milijuna ukupno), što i ne čudi s obzirom na manjak kvalitetnih komedija u zadnjih par godina.



- 23:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 07.06.2006.

Misery



Paul Sheldon (James Caan) autor je popularnih ljubavnih romana no kako želi postati ozbiljan pisac u osmom nastavku ubije glavni lik Misery. Za vrijeme velike mećave, Paul se teško ozlijedi u prometnoj nesreći.
Spasi ga Annie Wilkes (Kathy Bates), poremećena medicinska sestra koja živi na farmi. Annie je Paulova velika obožavateljlica no kada sazna da je ubio Misery, natjera ga da napiše još jedan roman i vrati Misery iz mrtvih.
Kathy Bates je za ulogu u ovom filmu 1991. osvojila nagrade Oscar, Zlatni globus te CFCA. U nekoliko kategorija film je nominiran za nagradu Saturn.

Redatelj: Rob Reiner
Glume: James Caan, Kathy Bates, Richard Farnsworth, Frances Sternhagen, Lauren Bacall, Graham Jarvis, Jerry Potter




- 23:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Objavljena prva slika bebe Angeline i Brada!






Angelina Jolie i Brad Pitt svoje privatne fotografije svoje kćerkice Shiloh Pitt ustupili su agenciji Getty Images koja ih je počela distribuirati, a prve naslovnice s fotografijama sretne obitelji već su na tiskane. Svi prihodi od kupnje fotografija idu u humanitarne svrhe.
“Dok slavimo radost rođenja naše kćerke, svjesni smo da dva milijuna beba rođenih svake godine u zemljama u razvoju umiru prvog dana svog života,” rekao je par Jolie-Pitt u zajedničkoj izjavi, “Ta se djeca mogu spasiti, ali samo ako vlade diljem svijeta odluče da im je to prioritet.”

Prve fotografije kupio je časopis'People' za 4.1 milijun dolara nakon što je agencija Getty Images fotografije stavila na aukciju na koju su bili pozvani urednici brojnih časopisa. Nakon 8 sati aukcije 'People' je izašao kao pobjednik.
skinuto sa www.večernji-list.hr




- 23:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Omen 666



Mnogi vjeruju da proročanstvo dano u Knjizi Otkrivenja pruža uvid u stravičnu budućnost… ili da predstavlja djeliće povijesne predaje koji su zaživjeli u naše vrijeme. Znakovi toga, tako tvrde, su svuda oko nas: teroristički napadi, vremenske katastrofe… lista je praktički beskrajna. Spomenuti odlomak se odnosi na dolazak Antikrista, obilježenog numeričkim nizom „666“: znakom Zvijeri. Antikristu će moć biti dana direktno od Sotone, kako bi na zemlji ustanovio njegovo lažno kraljevstvo, označavajući početak Apokalipse…

Robert Thorn nije svjestan postojanja takvih mračnih proročanstava. Thornu, postarijem američkom diplomatu, druge su stvari na umu. Njegova žena, Katherine, upravo je proživjela vrlo težak porođaj, i nije još niti svjesna da njihovo novorođeno dijete nije preživjelo. Slomljen gubitkom djeteta, Thorn je još više zabrinut za Katherine, koja je već doživjela dva pobačaja. Vijest o još jednom sigurno ne bi mogla podnijeti.

Svećenik u bolnici, otac Spiletto, ponudi Thornu drugo dijete, rođeno te iste noći, čija majka je umrla tijekom porođaja. Svećenik uvjeri Thorna da preuzme novorođenog dječaka kao vlastitog; Katherine nikada neće saznati, a djetešce, koje nazovu Damien, odgajali bi kao vlastitu krv i meso. Katherine prigrli dijete kao vlastito; te se čini da je Thorn donio ispravnu odluku.


Njegova diplomatska karijera naglo procvate – Thorn postaje ambasador Sjedinjenih Država za Veliku Britaniju – i obitelj se useljava na imanje nadomak Londona. No, određeni događaji, naočigled vezani uz petogodišnjeg Damiena, unose dubok nemir: Damienova dadilja počini samoubojstvo na mališanovoj rođendanskoj zabavi; čudan svećenik donosi grozna upozorenja Thornu; izlet u zoološki vrt uzrokuje paničnu mahnitost životinja; Damien postane histeričan prilikom odlaska u crkvu; a zamućeni pokreti na nizu fotografija daju naslutiti brutalne smrti.

Uznemirujući incidenti postaju sve češći, ukazujući da nešto nije u redu – jako nije u redu – sa Damienom. Tada se pojavljuje Gđa. Baylock, Damienova nova dadilja, koja se čini neobično odana dječaku. Sljedeće, nesreća pogađa mnogo bliže njihovu obitelj. No, tek puno kasnije Thorn shvaća pravu istinu: da Damien nije obično dijete; on je dugo predviđani Antikrist. Thorn je prisiljen na krajnju žrtvu kako bi spriječio neopisiv užas koji se sprema.

Proročanstvo je jasno, znakovi su nedvosmisleni: sprema se Apokalipsa. Na dan 6./ 6. / '06. predstavlja se konačno znamenje… i ostvaruju se naši najgori strahovi. OMEN 666 je suvremeni triler snimljen prema klasiku iz 1976, u produkciji Twentieth Century Foxa, sa Gregory Peckom i Lee Remick u glavnim ulogama, a pod redateljskom palicom Richarda Donnera. Sam film, poput „The Exorcist“ i „Rosemary's Baby“ prije njega, osvojio je publiku ne samo svojim šokovima i strašnim scenama, već i nevjerojatnim darom za pripovijedanje njegovih autora, te vrhunskom glumačkom ekipom. Kada je pušten u kina, originalni film je postao jedan od najvećih hitova te godine.

Redatelj John Moore smatra se jednim od većih obožavatelja tog filma. Također, shvatio je da je istraživanje prirode zla u „The Omen“ sada mnogo aktualnije nego ikada ranije, i bio je vrlo gorljiv da preuzme režiju nove verzije te priče. „Nikada ranije nije bilo toliko prikladnog trenutka za podsjetiti ljude da zlo nije niti konceptualni pojam niti teorija,“ objašnjava Moore. „Ono ima ljudsko lice i dobiva snagu kroz ljudsko djelovanje. Prava priroda zla nije nikad ranije bila toliko očita.“

„U samo posljednje četiri godine,“ nastavlja Moore, „svijet su pogodile razorne katastrofe – političke, prirodne i one uzrokovane čovjekom. Nemoguće je ne primijetiti određeni zamah u tome.“

OMEN 666 zadržao je većinu strukture i tema scenarija Davida Seltzera iz 1976. no došlo je do nekoliko bitnih promjena kako bi osuvremenili priču i likove. „Originalni film imao je jake temelje,“ kaže Moore. „No, postojale su neke stvari u kojima smo likove mogli osuvremeniti.“ U verziji iz 1976. godine, Robert i Katherine Thorn su ugodni par srednjih godina, a Robert ima iza sebe uglednu karijeru u vladinoj službi. U novom filmu, oboje su znatno mlađi. Producent Glenn Williamson objašnjava: „Osjećali smo da ako učinimo Roberta i Katherine mlađima, oni će projicirati dojam para koji tek počinje svoj uspon u životu, i u privatnoj i u poslovnoj sferi. Obrazovani su i uspješni, no istovremeno su mladi i rade vrlo marljivo na uspjehu svojih karijera i svog braka. Ta činjenica pojačava njihovu zbunjenost i šok kada počinju sumnjati, i kasnije otkriju istinu o Damienu.“

„Oni su složeni ljudi, stvarni ljudi,“ dodaje John Moore. „Sa ovakvim, pristupačnijim likovima , publika se mora zapitati, 'Ako se ovako jakom i pouzdanom čovjeku može dogoditi da posrne, moglo bi se zaista desiti bilo kome.'“ Rano u priči, Robert donese odluku iz čiste ljubavi prema svojoj ženi, koja se kasnije pokaže katastrofalnom. John Moore kaže: „Film postavlja teška pitanja: Što bi vi učinili da nekoga zaista volite? Što bi sve učinili da ih usrećite? Ono što Thorn čini – kako bi zaštitio voljenu ženu od boli još jednog pobačaja – djeluje toliko benigno. Naposljetku, ljudi stalno usvajaju djecu. No, zbog te 'nevine' laži i njegovog pokušaja da učini nešto dobro, mnogo veće zlo ima priliku ući u njegov život i ugroziti svijet. „Na intimnoj razini radi se o tragediji, u tome kako utječe na njegovu obitelj,“ nastavlja Moore. „Na globalnoj razini pak, Robert je otvorio vrata zlu jer je, bez svog znanja,sklopio pogodbu sa vragom.“



- 11:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Pretučeno dijete



Novorođenče staro pet dana s vrlo teškim ozljedama glave i slomljenom ključnom kosti u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj bori se za život. S teškim tjelesnim ozljedama novorođenče i majku Hitna je pomoć dovezla u subotu u Petrovu nakon što je majka dijete sama porodila u kadi u obiteljskoj kući u Zagrebu.

Odmah nakon što su djetetu otkriveni brojni hematomi na glavi liječnici su obavijestili zagrebačku policiju koja je pokrenula obradu zbog sumnji u zlostavljanje djeteta ili čak pokušaj čedomorstva.

- Dijete vjerojatno neće preživjeti. Ima deset do 15 hematoma na glavi i ozljede mozga su toliko strašne da se moždana ovojnica uopće ne vidi. Neurokirurzi se nisu usudili operirati novorođenče. Tako teške i po život opasne ozljede dijete nije moglo zadobiti od poroda u kadi - doznajemo od liječnika.

Dio njih vrlo je šokiran ozljedama djeteta te ističu da tako teške ozljede na tek rođenom djetetu u svojoj praksi nisu vidjeli. Šokiran je predstojnik Klinike prof. dr. Ivan Kuvačić koji kaže da je dijete u komi i nalazi se u jedinici intenzivne njege.

Majka, koja već ima dvoje zdrave djece, navodno je rađala u čučećem položaju u potpunoj tajnosti. Prema dostupnim informacijama, za trudnoću nije znao ni suprug, a obitelj je teškog socijalnog statusa. Nakon što su primijetili da se u kupaonici nešto događa, ukućani su u subotu poslijepodne odmah pozvali hitnu pomoć.

Voditeljica smjene u zagrebačkoj Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć dr. Mirjana Sorić potvrdila je da je u subotu popodne hitna intervenirala na poziv obitelji, no cijeli je slučaj preuzela policija pa ništa više nije mogla reći.

U Petrovu su hitnom prebačeni i majka i dijete, a majka je proteklih dana prijetila da će počiniti samoubojstvo. Zbog teškog psihičkog stanja i depresije primala je terapiju, a tijekom dana prevezena je u Kliniku za psihijatriju na Rebro.
skinuto sa www.jutarnji.hr

Šta da se na ovo još kaže -strašno i prestrašno
Očito je ta žena imala ozbiljnih psihickih problema i trebala joj je adekvatna psihološka pomoć ali opet je tu neko zakazao i došlo je do tragedije
Dijete koje nikome nije ništa skrivilo nego šta se ono u narodu kaže :
Kriv sam što sam živ !

- 11:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 06.06.2006.

Komiža

Evo malo slika iz najlipšeg mjesta na svitu UŽIVAJTE !





















- 23:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Da Vincijev kod



Tajna ubojstva, pomiješana s biblijskom poviješću, iz romana koji je postao globalni best-seller, našla su se na velikom ekranu kao do sada najveća ovogodišnja holivudska produkcija. Mjesecima napadan kao anti-kršćanski, film "Da Vincijev kod" postao je tema dana diljem svijeta i prije nego što su ga publika i kritičari uopće vidjeli.

"Ubojstvo u Louvreu" naslov je na prvim stranicama novina nakon što je kustos Sauniere pronađen mrtav u galeriji ovog slavnog muzeja. Međutim, policijski istražitelji odmah pozivaju u pomoć američkog stručnjaka za vjersku simboliku: žrtva je, naime, prije izdisaja, vlastitom krvlju iscrtala simbole na svom tijelu, kao i kružnicu na podu; kustosovo tijelo nalazilo se unutar tog kruga, ispruženih ruku i nogu, koje su doticale krvavu kružnu liniju.

'To je Vitruvijski muškarac, jedan od najpoznatijih crteža Leonarda da Vincija,' objašnjava Robert Langdon policijskom istražitelju. 'A zvijezda na njegovim prsima?' 'Pentagram, simbol Venere, simbol ženske polovice svih stvari.' 'Zar je Saunierov posljednji čin u životu bio da nacrta simbol Venere na vlastitim prsima? To je tek prvo od mnogih pitanja na koje će Robert Langdon morati odgovoriti kako bi razriješio ovu tajnu, a i skinuo sumnji sa samoga sebe.

Na sreću, stekne i idealnog saveznika: Sophie Neveu, vještu kriptološkinju koja, uveliko zbog vlastite povijesti, može razumjeti takve znakove bolje od ikoga drugog. Ključ koda sakriven je u radovima Leonarda da Vincija, ukazujući na legendarnu tajnu koja dovodi u pitanje dva tisućljeća kršćanskih učenja.

Oskarovac Tom Hanks tumači lik Roberta Langdona, a francuska glumica Audrey Tautou Sophie. Paul Bettany tumači lik Silasa, albino redovnika i ubojice, a Sir Ian McKellen lik eksperta za Sveti Gral, Sir Leigha Teabinga. …

I knjiga i film sadrže neke pojedinosti koje izazivaju kontroverzu i navode vlade u nekim zemljama, kao i neke crkvene organizacije da pozivaju na bojkotiranje filma. Teorija unutar priče filma je da famozni Sveti Gral nije kalež, nego niz predmeta koji bi mogli dokazati da se Isus Krist oženio Marijom Magdalenom, da su imali djecu i da njihova krvna linija postoji i danas.

Uz to, nude se i likovi poput odmetnutih katoličkih aktivista koji ne prežu ni pred čim – ni pred ubojstvom! – da bi sačuvali tajnu. Sir Ian sugerira da vrijedi misliti da su i knjiga Dana Browna i film plodovi mašte.

"Mislim da činjenice koje se predstavljaju u Da Vincijevom kodu mogu biti upitne, ali istine možda i nisu. Možda i ima nekog smisla kada se govori o prirodi institucija koje su s nama toliko dugo i tako moćne kao što je Rimokatolička crkva. Možda ta organizacija nije baš onakva kakvom se čini kada ju se gleda izvana. Možda ima tajni. No, ono što Brown stavlja kao činjenice, kao potankosti svoje kritike, to je – čvrsto vjerujem – sve izmišljeno. "

Redatelj Ron Howard kaže da mu je cilj bio vjerno se držati knjige. Dodaje da ne zna hoće li se kontroverze odraziti na prijem filma kod publike.

"Stvarno ne mogu to komentirati. Zasigurno, kontroverze nisu škodile prodaji knjige, a hoće li naškoditi filmu … ne znam."

Film "Da Vincijev kod" može se pohvaliti jedinstvenom činjenicom: to je prvi film kojemu je bilo dopušteno da snima scene unutar slavnog muzeja Louvre. Glazbu za film skladao je Hans Zimmer.

skinuto sa stranice www.voanews.com



Moram priznat da još nisam imala tu čast da pogledam film ili pročitam knjigu pa i ne mogu razumit toliku buku koja se podigla oko toga
Koliko mi je poznato radi se o tome da je Isus bio običan čovjek oženjen sa Marijom Magdalenom...
Gledala sam jučer emisiju Sanja u kojoj je gost bio neki svečenik koji kaže da je bolje da čitamo Sveto pismo nego Da vincijev kod valjda zbog toga da nebi došli u kušnju ili da nam vjera nebi bila poljuljana
Mislim da su to totalne besmislice jer zašto bi jedna knjiga uništila moju ili bilo čiju vjeru u Isusa Krista , ako je ta vjera dovoljno čvrsta i jaka mislim da je to nemoguce
Pravom vjerniku može samo pomoć da preispita i učvrsti svoju vjeru i svoje stavove a nikako suprotno pa stoga ljudi pročitajte knjigu i pogledajte film Da Vincijev kod I ja cu uskoro !









- 19:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 04.06.2006.

Egipatski bloger završio u zatvoru jer je tražio oslobađanje političkih zatvorenika

Nakon što je na svom blogu pozvao na oslobađanje političkih zatvorenika iz egipatskih zatvora, egipatski bloger je i sam završio u njemu. Iz zatvora je poslao pismo u kojem opisuje premlaćivanje i seksulano napastvovanje. "Nakon što su me pretukli, skinuli hlače i poderali ih, prisilili su me da se sagnem, a tada mi je jedan od njih gurnuo papir u anus", napisao je. Iako je egipatska policija opovrgla ove navode, na ulicama traju prosvjedi. Pogledajte prilog na CNN-u...

- 01:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Konobar kopirao i zloupotrijebio magnetni zapis kartica prilikom naplate

Tomislav V. (27), konobar restorana China garden u Andrićevoj ulici kod zagrebačkog jezera Bundek, priveden je jučer zbog "kloniranja" kartica svojih gostiju, prebacivanja podataka s njih na ukradene i bjanko kartice te kupovanja na njihov račun po cijeloj Hrvatskoj. Konobara policajci zasad sumnjiče da je presnimio podatke sa 15 kartica svojih gostiju, a dosad utvrđena ukupna šteta iznosi 190.000 kuna. Konobar je osim kroz POS terminal kartice provlačio kroz tzv. skimmer (na slici), uređaj za kopiranje magnetskih zapisa sa originalnih kartica. Skimmer s podacima konobar je dao zasad nepoznatom organizatoru prevare. Ovaj je pak kopirao podatke na ukradene i krivotvorene kartice i davao ih drugim osobama, koje su ih krajem ožujka i početkom travnja "peglali" po cijeloj Hrvatskoj. Jutarnji... Ovdje je zanimljiv članak kako se zaštiti od sličnih krađa identiteta.

- 01:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Tajvanac umro nakon tri mjeseca boravka u Internet cafeu


Nezaposleni Tajvanac umro je nakon što je tri mjeseca bez prestanka proveo u jednom tamošnjem Internet cafeu. Hsu Tai-yang (37), ušao je u RS cybercafe u gradu Tamsuiju 8. ožujka i više ga nije napuštao. Umro je na svojoj stolici nakon što se požalio da ne može disati. Liječnici kažu da je umro od zastoja rada srca, vjerojatno izazvanog umorom, nedostatkom sna i udisanjem dima. Vlasnik cafea je izjavio da je u zadnja tri mjeseca Hsu samo igrao video-igrice, jeo brzu hranu, pušio. Kući nije htio ići, jer se nije slagao sa ženom.

- 01:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vlado Matić, ubojica iz Mađareva


Matića privode dvojica interventnih policajaca
VARAŽDIN - Peti dan potrage, jutros oko 6.30 sati, varaždinska je policija uhvatila u Jelenšćaku pokraj Novog Marofa Vladu Matića (44), koji je u ponedjeljak iz automatske puške ubio suprugu Katicu i teško ranio susjedu Đurđicu Toplovec.

Matić je uhićen u trošnoj kući svojega šogora, ženina brata, koji se tri mjeseca liječi u Općoj bolnici u Varaždinu. Kuća na broju 97 otada je prazna, a Matić je onamo ušao najvjerojatnije kroz prozor.

Policajcima, koji su opkolili kuću jer su pretpostavljali da se Matić ondje krije, javio se kroz prozor rekavši kako se želi predati i da neće pružati otpor. Tražio je da mu policajci otvore vrata jer nije imao ključ. Za nekoliko trenutaka policija je ušla u kuću i izvela Matića. Uz njega je bila i automatska puška i pun okvir streljiva.

- 01:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 01.06.2006.

ROĐENA MARILYN MONROE

1. lipnja - Marilyn Monroe rođena je 1. lipnja 1926. u Los Angelesu, a umrla 5. kolovoza 1962. u Los Angelesu.

Kad bismo vam rekli da je ova lijepa djevojka, filmski seks-idol pedesetih godina, Norma Jeane Mortensen, zacijelo biste pomislili da smo se zabunili, jer svatko u toj ljepotici odmah prepoznaje Marilyn Monroe. Ipak, svi smo u pravu jer Marilyn Monroe je izmišljeno umjetničko ime Norme Jeane Mortensen, koja se rodila 1. lipnja 1926. Najslavnija poslijeratna platinasta ljepotica američkog filma doživjela je sličnu sudbinu kao njezina predratna prethodnica i imenjakinja Jeane Harlow. Na isti su način iz pokrajine stigle u središte snova - Hollywood, proživjele kratak, ali buran život i završile samoubojstvom.

Marilyn Monroe pojavila se prvi put u filmu Džungla na asfaltu kao jedna od tisuće nepoznatih filmskih starleta i u pravom američkom stilu bila zapažena te se ubrzo probila u sam vrh filma. Hollywood je ponovno rodio jednu zvijezdu, svoju koku da mu nosi zlatna jaja. Marilyn nije bila ni pretjerano lijepa ni raskošno darovita, no imala je nešto što naprečac osvaja. Postala je pojmom privlačnosti, požude, muških maštanja, neprofinjenoga, gotovo vulgarnoga tjelesnog izazova, no tko u izazovu tijela koje govori traži profinjenost?! Osporavali su joj svaku darovitost, a kad se udala za znamenitog američkog dramatičara Arthura Millera, govorilo se da se meso vjenčalo s mozgom. Zapravo nije bilo tako. Marilyn Monroe pokazala je mnogim slavnijim umjetnicima kako se treba kretati pred kamerom i na svoj pomalo naivan i nevješt način graditi ulogu koja se pamti. Jer njezina je karijera bila obilježena velikim bljeskovima, ali je na kraju potonula u mraku izgubljena života.

Ukratko, Marilyn Monroe bila je poput porculanske figurice - od svakog željena, ali krhka i ranjiva. Mnogi su je voljeli, no nisu joj pružali ljubav za kojom je čeznula. Svojim nastupima punila je filmske blagajne, a sama je bila uvijek bez novca i na kraju umrla s praznim računom. Od mnoštva obožavatelja, od svih onih kojima je pružala sebe, nitko njoj nije pružio razumijevanje. Milijuni ljudi u svijetu su joj zavidjeli, njoj koja je u stvarnosti bila duboko nesretna, ranjena srna lijepih očiju i nesretna srca.
tekst je skinut sa www.hrt.hr



- 23:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Syriana


SYRIANA, triler, 126 min., SAD, 2006.; Warner Bros./Issa; R: Stephen Gaghan; G: George Clooney, Matt Damon, Alexander Siddig, Chris Cooper, Jeffrey Wright, Amanada Peet
Ocjena


Bez jasnoga početka i kraja, ovo nije klasičan holivudski filmU povijesti Hollywooda postojali su razni buntovnici, no malo koji je kao najjače oružje rabio šarm. A upravo je takva situacija s Georgeom Clooneyem, prvorazrednom holivudskom zvijezdom, čovjekom koji i pod najvećom najezdom paparazza zadržava pristojan smiješak, ali i filmašem koji, u suradnji sa Stevenom Sodeberghom, snima trenutačno možda i najprovokativnije filmove holivudskih studija.

Doduše, njegova provokativnost nije usmjerena prema šokantnosti tipa "krupni plan rezanja oka ili jedenja govna", ali u okruženju koje naglašeno podupire stav "ne bi se štel mešat", iznimno angažirani filmovi poput "Laku noć. I, sretno" te "Syriane" hvale su vrijedni čak i kada nisu savršeni.

Naravno, "Syriana" nije Clooneyev film, već redatelja i scenarista Stephena Gaghana, dosad najpoznatijeg po scenariju za Sodeberghov "Traffic", ali kako je glavna zvijezda ujedno i jedan od izvršnih producenata, očito je da film odgovara njegovu svjetonazoru. Za razliku od intimističke posvete omiljenom novinaru, koju je Clooney podario u "Laku noć. I, sretno", Gaghan je dostavio puno kompleksniju i globalniju priču utemeljenu na memoarima bivšega agenta CIA-e Roberta Baera.

Kroz pet mozaično isprepletenih priča prikazuju se brojne igrice svjetskih sila i lokalnih igrača na Bliskom istoku koje rezultiraju jeftinijim benzinom u SAD-u, povećanjem broja terorističkih napada u svijetu i daljnjom polarizacijom bogatih i siromašnih u naftom bogatim zemljama.
Bez jasnoga početka i kraja "Syriana" ne spada u klasične holivudske filmove.

Premda je u početnim minutama otežano povezati sve konce, kada se putevi junaka filma počnu ispreplitati, a tajne otkrivati, "Syriana" i bez žestokih akcijskih scena nudi veliku dozu napetosti i iščekivanja.

Uz tezu da bogati ne plaču, već se na tuđem plaču još bogate, minuciozno je prikazana povezanost jakoga kapitala i visoke politike, puno uvjerljivije nego što je to ostvario Michael Moore u "Fahrenheitu 9/11", a pogotovo bez njegovog propovjednog tona.

Doduše, ni "Syriana" nije savršenstvo objektivnosti, a ima i nekoliko tehničkih pogrešaka, međutim to su sve sitne zamjerke filmu koji je i te kako ispunio svoj cilj kao vrlo dobar i inteligentan triler prosječnom je Amerikancu pokazao da Rambo više nije potreban na Bliskom istoku, nego da su njegove usluge uništavatelja zločinaca potrebne u Washingtonu.



- 23:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Tablete za spavanje bude iz kome


Britanski su liječnici i znanstvenici objelodanili da jedan od najpopularnijih lijekova protiv nesanice ima čudotvoran učinak na pacijente koji su nakon ozljeda mozga pali u dugotrajnu komu. Nalikuje to scenariju filma "Buđenje" s Robertom DeNirom u glavnoj ulozi, no liječnici iz Kraljevske bolnice u Surreyju poručuju da sve još treba klinički ispitati. Ipak, dodaju, lijek bi mogao pomoći i kod drugih oštećenja mozga, uključujući Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
Riječ je o lijeku čije je generičko ime zolpidem tartrat, koji se u Sjedinjenim Državama prodaje pod imenom ambien te je najprodavaniji lijek protiv nesanice. Britanski liječnici davali su ga pacijentima koji su se nalazili u trajnom vegetativnom stanju, u koje bi zapali nakon teških prometnih nesreća.

Dvadeset minuta nakon što bi im lijek bio dan, događale su se dramatične promjene. Tako je tridesetogodišnji muškarac koji je u komi tri godine i koji nije pokazivao baš nikakvih reakcija na okolinu, nakon uzimanja lijeka, razgovarao s članovima svoje obitelji. Drugi je jedan pacijent također bio sposoban razgovarati sa svojom obitelji, pa i odgovarati na pitanja, a bez teškoća je primio u ruku i bejzbolsku lopticu. Treći pacijent, koji je u komi neprekidno vrištao, pod utjecajem zolpidema, prestao je vrištati te je komunicirao, pa čak i gledao televiziju. Lijek je djelovao oko četiri sata, a onda su pacijenti opet pali u komu.

U Sjedinjenim je Državama taj lijek, međutim, u posljednje vrijeme na udaru javnosti jer su mnogi od onih koji su ga uzimali mjesečarili te su počesto bili i uzročnicima teških prometnih nesreća, tukli policajce ili su činili stvari kojih se poslije nisu sjećali. Lijek je na tržištu i u Hrvatskoj, i to u dvije varijante pod imenima zonadin i sanval.

- 22:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Gledatelji švicarske televizije negoduju zbog trudne voditeljice



Gledatelji švicarske državne televizije uputili su upravi kuće peticiju kojom mole da se privremeno s ekrana "skine" voditeljica vremenske prognoze koja je u osmom mjesecu trudnoće.
Popularna Jeannette Eggenschwiler s velikm trbuhom gotovo svake večeri šeta ispred prognostičkih karata što je zasmetalo neke gledatelje televizije te su se onu odlučili zamoliti programske šefove da voditeljicu privremeno maknu s ekrana. Navedena skupina gledatelja smatra da ženi u tako visokom stupnju trudnoće nije mjesto na televiziji niti na bilo kojem drugom radnom mjestu.

Unatoč tomu, gospođa Eggenschwiler tvrdi kako i dalje uživa u svom poslu te joj porodiljni dopust ne pada na pamet. Ona ističe da su oni koji se zalažu za njezino micanje s ekrana obični konzervativci za koje je sramotno vidjeti trudnu ženu na televiziji. Ljuta ju što je nazivaju perverznom što samo učvršćuje njezinu želju za poslom unatoč visokom stupnju trudnoće.

"Trudnoća je jedna od najprirodnijih stvari na svijetu i ne planiram ju skrivati. Na porodiljni ću otići kad za to budem spremna" - rekla je Jeannete.





- 22:42 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2006 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Linkovi

  • ovo je mali dječak iz Kine koji je rođen sa tri ruke










Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se